U BiH uvezeno 35 posto više električnih i hibridnih vozila -koliko je to daleko od norveškog standarda i gdje ih puniti
Kako bi Bosna i Hercegovina uhvatila korak sa globalnim trendovima i klimatskim obavezama, razvoj elektromobilnosti postoji nužnost, a ne izbor. Tokom drugog izdanja EV WEEK-a održanog prošle sedmice u Sarajevu stručnjaci i predstavnici industrije okupili su s jasnim ciljem – predložiti konkretne korake ka održivoj zelenijoj budućnosti. Kroz šest tematskih panela diskutovano je o ključnim pitanjima i izazovima energetske tranzicije.
“Jedan od ključnih problema u Bosni i Hercegovini jeste još uvijek neuređena regulativa u oblasti elektromobilnosti. Trenutno ne postoji krovni zakon koji bi definisao ovu oblast – ni na državnom, niti na entitetskom nivou. U ovom trenutku jedini dokument koji se priprema je Nacionalni klimatski i energetski plan od kojeg očekujemo da dobijemo jasnije smjernice u ovoj oblasi”, kaže Senad Šepić, direktor Sarajevo Energy Foruma i jedan od organizatora EV WEEK-a, dodajući da i prije usvajanja ovog dokumenta, niži nivoi vlasti – općine, gradovi, kantoni – mogu i trebaju preuzeti inicijativu. Oni imaju priliku biti primjeri dobre prakse, pokazati kako elektromobilnost može funkcionalno zaživjeti, te na taj način poslužiti kao model višim nivoima vlasti i cijeloj državi.
Cijena vozila
Tranzicija na električni transport predstavlja jedan od stubova dekarbonizacije i ispunjenja klimatskih ciljeva, a Bosanci i Hercegovci još uvijek oprezno koračaju ka elektromobilnosti, koja nije u širokoj primjeni. No, nisu u tome usamljeni. Za zemljama Zapadne i Srednje Evrope ovoj oblasti zaostaju sve zemlje naše regije.
“Ograničavajući faktor prvenstveno je cijena vozila koja su dosta skupa za naše prilike, ali, očekujem da će dolaskom rabljenih vozila sa zapadnih tržišta na neki način elektromobilnost prodisati punim ploćima i na našem području”, kaže za Forbes BiH Vedran Kirinčić, profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Naglašava kako je neophodno u cijeloj regiji raditi na sistemskom razvoju infrastrukture za elektromobilnost.
„To je osnovni preduvjet da bi građani uopće počeli razmišljati o nabavci električnih vozila. Veliki izazovi posebno se javljaju u urbanim sredinama – tamo gdje dominiraju višespratnice i neboderi, gdje stanovnici često nemaju ni vlastito parking mjesto. U takvim okolnostima postavlja se ključno pitanje: ako neko nabavi električno vozilo, gdje će ga puniti?
Hoće li ovisiti o dostupnosti punjača u trgovačkim centrima, gdje će morati provoditi sate čekajući? Ili će morati dogovarati s poslodavcem određene modele punjenja na poslu? Kako će to plaćati, pod kojim uslovima? Sve su to realna pitanja s kojima se prosječan korisnik suočava. Dok ta pitanja ostaju bez odgovora, teško je očekivati da će električno vozilo postati praktična opcija za svakodnevni život“, kaže Kirinčić.
Prve punionice
Dok je u Norveškoj, prema zadnjim statističkim podacima u 2024.godini od svih kupljenih novih vozila, većina bila na električni pogon, procenat ovih vozila u ukupnom voznom parku u našoj zemlji je daleko manji. Međutim, ne može se reći da se ta statistika ne mijenja. Koraci su mali, ali nisu zanemarivi, jer određeni broj građana prepoznaje prednosti mobilnosti.
“Na kraju 2024. godine registrovano je 507 električnih vozila u BiH i više od 5.800 hibridnih vozila, što znači da je taj trend izuzetno visok, odnosno za oko 35% ih je više u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu”, kaže Belma Memić, vanredna profesorica na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.
Prema njenim riječima ima i dobrih i pozitivnih primjera u ovom kontekstu, jer ne treba zaboraviti činjenicu da je BiH započela proces elektromobilnosti tek 2016. godine instaliranjem prve punionice u BiH, što znači,govori ona, da smo kasnili za EU osam godina, te se može reći da je BiH i na dobrom putu.
“Od 2016. godine do danas u BiH je instalirano oko 480 punionica. Uglavnom su to AC punionice, dok su DC punionice, koje dozvoljavaju punjenje u roku od nekih 15 minuta do pola sata, da napunite bateriju 80%, još uvijek jedan od izazova”, kaže ona.
A izazov je i kako educirati javnost o važnosti elektromobilnosti. Memić vidi mnoge prilike za BiH, naročito u sektoru obrazovanja i istraživačkih projekata.
„Na našem fakultetu radimo na projektima koji promovišu elektromobilnost, jer je jako bitno osvijestiti mlade ljude i objasniti što znači elektromobilnost. I ne samo mlade ljude, to nam je potrebno svima”.
Profesorica Memić je posebno istakla važnost činjenice da je Sarajevo jedan od 100 evropskih gradova koji imaju zadatak da do 2030. godine postanu klimatski neutralni.
„Ostalo nam je pet godina da napravimo čaroliju. Sarajevo je, nažalost, često među prvima u svijetu po zagađenosti zraka. Zato moramo hitno prepoznati i primijeniti najbolje prakse gradova koji su već uspješno implementirali mjere energetske i klimatske tranzicije,“ zaključila je.
Koncept dijeljenja prevoza
Na naše pitanje kako educirati običnog građanina da nije neophodno da se iz jedne kuće na posao odlazi sa tri automobila, Memić odgovara:
“Koncept djeljenja je nešto što mi u BiH još uvijek na neki način izbjegavamo. Smatram da nas je i period Covid-a dodatno, nažalost, desocijalizirao u tom kontekstu. Grad Sarajevo je jedan od gradova gdje se to najviše može implementirati. Mnogo se radi na implementaciji boljih rješenja javnog gradskog prevoza. Samo možda bi nam trebao malo veći posticaj za korištenje javnog prevoza. Možete primijeti ujutru, sigurna sam da se u svakom drugom vozilu, nalazi samo vozač”, govori Memić i dodaje da ne postoji navika ni da se, naprmjer, sa radnim kolegom koji stanuje u blizini dijeli prevoz od kuće do posla.
Ističe da Bosna i Hercegovina već ima zakon o obnovljivim izvorima energije, koji djelimično pokriva pitanja elektromobilnosti, te da postoje određene carinske olakšice za kupovinu električnih i hibridnih vozila – 5% u slučaju hibrida – u oba entiteta. Međutim, to je nedovoljno da se pokrene šira tranzicija.
„Kupovna moć građana je i dalje ograničavajući faktor. Električna vozila su i do 30% skuplja od onih na standardni pogon. Trenutno ih većinom kupuju entuzijasti – ljudi koji su izuzetno motivisani i vjeruju u električni transport,“ naglašava profesorica.
Trenutno se intenzivno radi na izradi integrisanog nacionalnog plana za energiju i klimu – već je u izradi sedma verzija tog dokumenta.
Kako bi se ubrzala energetska tranzicija i smanjila emisije iz saobraćaja, sve zemlje regije nastoje subvencijama motivirati vozače na kupovinu električnih i hibridnih vozila. U tome je najviše odmakla Hrvatska sa subvencijama koje dosežu i do 9.000 eura po vozilu, dok Slovenija nudi do 6.500 eura. Srbija i BiH, odnosno jedan njen entitet – Federacija BiH, osiguravaju poticaj od oko 5.000 eura, dok Sjeverna Makedonija za sada ne nudi subvencije.
Osim bogatog programa, tematskih panela, ovogodišnji EV WEEK ponudio je i atraktivan izložbeni dio gdje su posjetitelji imali priliku iz prve ruke upoznati se s najnovijim brendovima automobila, tehnologijama i dostignućima iz svijeta elektromobilnosti.
Preporuke EV WEEK-a za ubrzan razvoj elektromobilnosti
- Potrebno je hitno izraditi i usvojiti Nacionalnu strategiju razvoja elektromobilnosti u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima države.
- Usvojiti potrebne zakone na višim nivoima vlasti u BiH i uskladiti zakonske i tehničke propise s EU direktivama, omogućiti interoperabilnost punionica i olakšati prekogranično korištenje EV infrastrukture.
- Poticati javno-privatna partnerstva (PPP) u razvoju infrastrukture, javnog prevoza i digitalnih rješenja.
- Finansijski i regulatorno podržati startupe i inovacije u softverskim rješenjima, pametnom punjenju i energetskom upravljanju.
- Uvesti subvencije i poreske olakšice za kupovinu EV vozila, instalaciju punionica i ulaganje u zelene tehnologije.
- Razviti specijalizovane modele osiguranja za električne komponente i baterije, uz angažman domaćih i regionalnih osiguravajućih kuća.
- Uspostaviti programe edukacije i informisanja, kroz obrazovni sistem, kampanje i stručne seminare.
